RAST U VJERI

35. Što se dogodilo na Posljednjoj večeri?

13. Tko su bili evanđelisti?

12. Kakvu vrstu povijesne vjerodostojnosti ima Biblija?

11. Trenutno stanje povijesnih istraživanja o Isusu

09. Je li Isus bio samac, oženjen ili udovac?

GODINA SVETOG PAVLA

Sv. Pavao i euharistija

Godina Sv. Pavla na internetskim stranicama Opusa Dei

11. Trenutno stanje povijesnih istraživanja o Isusu

54 pitanja i odgovora o Isusu Kristu, pripremljenih od strane tima katoličkih teologa sa Sveučilišta Navarra. Ovo je pitanje 11: “Trenutno stanje povijesnih istraživanja o Isusu“.

29 listopada 2009
Juan Chapa

Prethodna pitanja

1. Što stvarno znamo o Isusu?

4. Što podrazumijeva Marijino djevičanstvo?

5. Da li se sv. Josip ženio drugi put?

9. Je li Isus bio samac, oženjen ili udovac? 



  ●Od 19.stoljeća, kada su se na evanđeoskim tekstovima počele upotrebljavati moderne metode povijesne znanosti, istraživanje o Isusu prošlo je kroz mnoge stadije. Do sada smo nadvladali racionalističke predrasude koje su prevladavale kad je ovo istraživanje započelo, kao i hiperkritične metode dominantne u većem dijelu 20. stoljeća. Kao rezultat, situacija je danas puno više pozitivna i otvorenija. Isto tako smo nadvladali skepticizam koji je dominirao sredinom prošlog stoljeća (vidi “Što uistinu znamo o Isusu?”).

 

·      Danas bolje razumijemo literarni i povijesni kontekst u kojem je Isus živio i u kojem su napisana evanđelja. Istraživači su bolje upoznati sa židovskim zapisima iz Isusova doba i s piscima evanđelja (komentari o biblijskim knjigama i prijevodi s aramejskog, tekstovi iz Kumrana, rabinska literatura itd.).Sve to je omogućilo stručnjacima da ilustriraju, potvrde i dublje razumiju tekstove evanđelja i dobiju bolju sliku o Isusu u vremenu kada je živio.

 

·      Naše povijesno znanje o Isusu je, prema tome, sve više i više obuhvatno. Zbog toga su evanđelja dobila na većem kredibilitetu, te nepristran povjesničar može u njima otkriti mnoštvo Isusovih gesti, riječi, djelovanja kroz koje je pokazao jedinstvenost svoje osobe i poslanja.

 

·      Drugi izvori iz grčkog i rimskog svijeta omogućili su bolje razumijevanje helenističkih utjecaja u Galileji u Isusovo doba.

 

·      Štoviše, svjedočanstva apokrifnih zapisa, najvjerojatnije napisanih nakon kanonskih knjiga, te drugi kršćanski i židovski tekstovi iz 2. stoljeća, bili su od pomoći u analizi tradicije na kojoj su te knjige utemeljene. Također su pomogli staviti u kontekst sadržaj evanđelja.

 

►Arheološki pronalasci su također bili korisni u istraživačkim naporima. Posebno zanimljivim su se pokazala iskapanja poduzeta u Galileji. Ona su bila korisna u ilustriranju našeg znanja o helenističkom utjecaju u Palestini u 1. stoljeću. Upotreba novih metoda i egzegetski napori(literarni, kanonski, itd.) dodatno su pomogli u prevladavanju poteškoća uzrokovanih krutošću i ograničenjima prijašnjih povijesnih metoda.

Stoga je naše povijesno poznavanje Isusa svaki put sve temeljitije. Zato su evanđelja vjerodostojna s povjesnog gledišta i istraživaču koji ih uzima cjelovito mogu otkriti veliki skup Isosovih gesti, riječi i čina kojima je on manifestirao jedinstvenost svoje osobe i poslanja.


Bibliografía: J. Chapa, «History and Jesus of Nazareth», en I. Olábarri y F. J. Caspistegui (eds.), The Strength of History at the Doors of the New Millenium. History and other Human and Social Sciences along XXth Century (1899-2002), Eunsa, Pamplona 2004, 453-505; F. Varo, Rabí Jesús de Nazaret, Bac, Madrid 2005.